Njegov život · 1856.-1943.
Život Nikole Tesle
Od parohijskog doma u Smiljanu do sobe 3327 u hotelu New Yorker. Devetnaest poglavlja ispričanih prema izvorima: ono što je dokumentirano, ono što je pričao on sam i ono što je legenda, svako svojim imenom.

Poglavlje 01
1856Smiljan, Lika · 1856.-1862.

Kuća pokraj crkve
Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. u Smiljanu, selu u Lici koje je tada pripadalo Vojnoj krajini Austrijskog Carstva, a danas je u Hrvatskoj. Po julijanskom kalendaru Pravoslavne crkve bio je 28. lipnja. Rođen je u parohijskom domu, pokraj crkve svetih Petra i Pavla, u kojoj je i kršten.
Otac Milutin bio je srpski pravoslavni svećenik. Majka Đuka, rođena Mandić, i sama svećenička kći, izrađivala je kućne naprave, a Tesla je upravo njoj pripisivao svoj izumiteljski dar. Stariji brat Dane poginuo je kao dječak pri padu s konja; imao je i tri sestre, Angelinu, Milku i Maricu.
Sin srpske obitelji, rođen na tlu današnje Hrvatske: obje ga zemlje smatraju svojim.
Poglavlje 02
1862Gospić · 1862.-1870.

Gospićke godine
Godine 1862. Milutin Tesla premješten je u gospićku parohiju, u glavni grad Like, i obitelj se preselila s njim. Ondje je Nikola završio pučku školu i nižu realnu gimnaziju.
Gospić se u ovoj priči stalno vraća: onamo se 1873. vratio bolestan, ondje mu je 1879. umro otac, a 1892. majka. Danas u gradu stoji njegov kip, rad Frane Kršinića.
Poglavlje 03
1870Karlovac · 1870.-1874.

Poziv u Karlovcu
Pohađao je Višu realnu gimnaziju u Karlovcu, na Rakovcu, i živio kod tete Stanke. Završio ju je u tri godine umjesto u četiri, 1873. Sam je pričao da su ga pokusi profesora fizike Martina Sekulića priveli elektricitetu.
Po povratku u Gospić obolio je od kolere i oko devet mjeseci proveo u krevetu. Kako je pričao, tada mu je otac, koji ga je htio vidjeti svećenikom, obećao da će ga poslati na studij tehnike. Godine 1874., da izbjegne vojsku, gotovo se godinu dana skrivao u planinama kod Gračaca.
Poglavlje 04
1875Graz · 1875.-1878.
Motor koji nije mogao postojati
Godine 1875. upisao je Visoku tehničku školu u Grazu, današnji TU Graz, sa stipendijom Vojne krajine. Prve je godine bio izvrstan student.
Ondje je gledao kako profesor Jacob Pöschl pokreće Grammeov dinamo kao motor, dok iskri na komutatoru, i rekao mu da se taj dio može izbaciti. Profesor mu je odgovorio da je to kao da traži perpetuum mobile. Ta mu je misao godinama ostala u glavi.
Poslije je izgubio stipendiju, odao se kartanju i u prosincu 1878. napustio Graz bez diplome.
Poglavlje 05
1878Maribor i Prag · 1878.-1880.

Između Maribora i Praga
Krajem 1878. radio je kao tehnički crtač u Mariboru, u današnjoj Sloveniji. Otac mu je umro u Gospiću 17. travnja 1879.
U siječnju 1880. otišao je u Prag i kao izvanredni slušatelj pohađao ljetni semestar na Karlo-Ferdinandovu sveučilištu. Ocjene mu nisu zabilježene, a otišao je prije kraja.
Fotografija na ovoj stranici najranija je poznata njegova snimka. Ima 23 godine.
Poglavlje 06
1882Budimpešta · 1881.-1882.

Ideja u parku
U siječnju 1881. stigao je u Budimpeštu raditi u telefonskoj centrali Tivadara Puskása, gdje je postao glavni električar.
Jedne večeri u veljači 1882., kako sam pripovijeda, šetao je Gradskim parkom s prijateljem Antalom Szigetijem i recitirao Goetheova Fausta dok je sunce zalazilo. U tom je trenutku ugledao cijelo načelo okretnog magnetskog polja i štapom nacrtao shemu u pijesku.
To je načelo višefaznog indukcijskog motora na izmjeničnu struju.
„The glow retreats, done is the day of toil; / It yonder hastes, new fields of life exploring…”
Sjaj se povlači, završen je dan rada; / žuri onamo, istražujući nova polja života… (Naš prijevod)
Poglavlje 07
1883Pariz i Strasbourg · 1882.-1884.

Prvi se motor okreće
U jesen 1882. zaposlio se u tvrtki Compagnie Continentale Edison, koja je u Europi proizvodila Edisonove dinamo-strojeve i žarulje, i radio u njezinim radionicama u Ivry-sur-Seineu, kraj Pariza.
Godine 1883. tvrtka ga je poslala u Strasbourg, tada u Njemačkoj, da popravi električnu instalaciju željezničkog kolodvora, koja je zakazala na otvorenju. Ondje je u slobodno vrijeme sastavio prvi prototip svog indukcijskog motora. Proradio je.
Iz iste je godine i njegova putovnica, koju mu je 25. studenoga 1883. izdala Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Poglavlje 08
1884New York i Rahway · 1884.-1887.

Pismo za Edisona
Stigao je u njujoršku luku 6. lipnja 1884., kroz Castle Garden, s preporukom Charlesa Batchelora za Thomasa Edisona. Zaposlio se u tvornici Edison Machine Works u Goerck Streetu, na preinakama dinamo-strojeva, i dao otkaz početkom 1885.
U ožujku 1885. s dvojicom ortaka, Benjaminom Vailom i Robertom Laneom, osnovao je tvrtku za lučnu rasvjetu u Rahwayu, u New Jerseyju. Njegovi prvi patenti, iz 1886., odnose se na lučne svjetiljke. Ortaci su ga istisnuli: ostali su mu patenti, ali ne i dionice koje su vrijedile. Kako je sam pričao, 1886. i 1887. radio je kao fizički radnik i kopao kanale.
Poglavlje 09
1888New York i Pittsburgh · 1887.-1889.

Izmjenična struja
U travnju 1887. s Alfredom S. Brownom i Charlesom F. Peckom osnovao je Tesla Electric Company, s laboratorijem u Liberty Streetu 89 na Manhattanu. Patent indukcijskog motora s okretnim poljem prijavio je 12. listopada: US 381.968, odobren 1. svibnja 1888. Dva tjedna poslije predstavio ga je Američkom institutu elektroinženjera.
U srpnju 1888. George Westinghouse uzeo je licencu za njegove višefazne patente; prema njegovu biografu W. Bernardu Carlsonu, za 60.000 dolara u gotovini i dionicama te 2,50 dolara tantijema po konjskoj snazi. Tesla je oko godinu dana proveo u Pittsburghu kao savjetnik.
Bio je to rat struja: Edisonova istosmjerna protiv Westinghouseove izmjenične. Kampanja protiv izmjenične struje posegnula je i za električnom stolicom, prvi put upotrijebljenom 1890. Tesla nije vodio tu poslovnu borbu: on je izumio sustav.
„I do not think there is any thrill that can go through the human heart like that felt by the inventor as he sees some creation of the brain unfolding to success. Such emotions make a man forget food, sleep, friends, love, everything.”
Mislim da nema uzbuđenja koje može proći ljudskim srcem kao ono koje osjeća izumitelj kad gleda kako se neka tvorevina njegova uma razvija prema uspjehu. Takvi osjećaji tjeraju čovjeka da zaboravi hranu, san, prijatelje, ljubav, sve. (Naš prijevod)
Poglavlje 10
1891New York i Zagreb · 1889.-1895.

Svjetlo bez žica
Od 1889. do 1895. laboratorij mu je bio u South Fifth Avenue 33-35, na Manhattanu. Ondje je izvodio visokofrekventne pokuse: cijevi s plinskim izbojem koje najavljuju neon i žarulje koje svijetle bez ikakvih žica, u polju njegove zavojnice. Američki državljanin postao je 30. srpnja 1891., a iste je godine patentirao Teslinu zavojnicu, rezonantni transformator koji nosi njegovo ime.
Predavao je na Columbiji 1891., a u Londonu i Parizu 1892. U travnju 1892. u Gospiću mu je umrla majka. Mjesec dana poslije, 24. svibnja, bio je u Zagrebu i gradskim zastupnicima, u staroj gradskoj vijećnici na Markovu trgu, predložio da grad izgradi elektranu na izmjeničnu struju. Tada nije izgrađena; danas posjet obilježava spomen-ploča.
U proljeće 1894. Mark Twain pozirao je u laboratoriju s jednom od tih žarulja u rukama. To je fotografija na ovoj stranici.
Poglavlje 11
1893Chicago · 1893.

Chicago svijetli
Svjetska kolumbijska izložba otvorena je u Chicagu 1. svibnja 1893., a zatvorena 30. listopada. Westinghouse je dobio ugovor za rasvjetu izmjeničnom strujom, a u njegovu paviljonu prikazan je Teslin višefazni sustav, s generatorom od 500 konjskih snaga.
Tesla je izložio svoje cijevi s izbojem i Kolumbovo jaje, bakreno jaje koje se vrtjelo u okretnom polju, a u kolovozu je govorio na Međunarodnom električnom kongresu.
Poglavlje 12
1895Slapovi Niagare · 1895.-1896.

Snaga Niagare
Godine 1893. tvrtka Cataract Construction Company odabrala je za slapove Niagare Westinghouseov višefazni sustav, utemeljen na Teslinim patentima. Elektrana Edward Dean Adams proradila je u kolovozu 1895., s generatorima od 5.000 konjskih snaga: bila je to prva velika elektrana na izmjeničnu struju.
Struja je 16. studenoga 1896. stigla do Buffala, udaljenog četrdesetak kilometara. Bio je to dokaz da izmjenična struja može prenositi energiju na daljinu.
Poglavlje 13
1895New York · 1895.-1898.

Požar
U ranim jutarnjim satima 13. ožujka 1895. izgorjela je zgrada u South Fifth Avenue. Tesla je izgubio cijeli laboratorij: strojeve, bilješke, prototipove. Nije bio osiguran.
Ispočetka je krenuo u East Houston Streetu 46. Godine 1898., na Električnoj izložbi u Madison Square Gardenu, pokazao je brod koji je primao naredbe radiovalovima i nazvao ga teleautomatom. Patent US 613.809 odobren mu je 8. studenoga te godine.
Poglavlje 14
1899Colorado Springs · 1899.-1900.

Munje u Coloradu
U svibnju 1899. stigao je u Colorado Springs i izgradio laboratorij s golemim pojačavajućim odašiljačem, kako bi proučavao grmljavinske oluje i bežični prijenos energije. Otišao je u siječnju 1900. Bilješke iz tih mjeseci objavljene su 1978.
Najpoznatija fotografija iz tog vremena prikazuje ga kako mirno čita pokraj višemetarskih pražnjenja. To je višestruka ekspozicija koju je u prosincu 1899. napravio fotograf Dickenson V. Alley: Tesla nije sjedio ondje dok je stroj izbijao. Objavljena je u lipnju 1900. u Century Magazineu, uz njegov esej o ljudskoj energiji.
„Of all the frictional resistances, the one that most retards human movement is ignorance…”
Od svih otpora trenja, onaj koji najviše usporava ljudsko kretanje jest neznanje… (Naš prijevod)
Poglavlje 15
1901Shoreham, Long Island · 1901.-1917.

Toranj Wardenclyffe
Godine 1901. J. P. Morgan dao mu je 150.000 dolara za postaju bežične telegrafije i svjetskog prijenosa u Shorehamu, na Long Islandu. Postrojenje je projektirao ured Stanforda Whitea, a toranj je narastao do 57 metara.
U prosincu 1901. Marconi je prenio signal preko Atlantika i Morgan nije dao više novca. Radovi su zastali oko 1904. ili 1905. U međuvremenu je Tesla patentirao turbinu bez lopatica, s glatkim diskovima (1913.), koja nikad nije našla kupca. Godine 1917. toranj je srušen i prodan kao staro željezo da se podmiri ono što je dugovao hotelu Waldorf-Astoria. Iste mu je godine AIEE dodijelio Edisonovu medalju, svoje najviše priznanje.
Danas je ondje Tesla Science Center at Wardenclyffe, čije je zemljište 2013. otkupljeno skupnom kampanjom.
Poglavlje 16
1934Hotel New Yorker, New York · 1934.-1943.

Soba 3327
Od 1900. živio je po hotelima: Waldorf-Astoria, St. Regis, Pennsylvania, Governor Clinton. Godine 1934. smjestio se u hotel New Yorker na Osmoj aveniji, u sobu 3327 na 33. katu. Prema Carlsonu, tih mu je posljednjih godina stanarinu plaćao Westinghouse.
Godine 1931., za 75. rođendan, bio je na naslovnici Timea.
Poglavlje 17
1943New York · 1943.
Sedmoga siječnja
Umro je sam, 7. siječnja 1943., u sobi 3327, u 86. godini. Mrtvozornik je kao uzrok naveo koronarnu trombozu. Sobarica ga je pronašla sljedećeg jutra.
Ured za stranu imovinu zaplijenio je njegove papire, a pregledao ih je inženjer John G. Trump s MIT-a. Sprovod je održan 12. siječnja u katedrali St. John the Divine u New Yorku, a tijelo je kremirano na groblju Ferncliff.
Pet mjeseci poslije, 21. lipnja, Vrhovni sud SAD-a poništio je Marconijev glavni patent za ugađanje, među ostalim zato što je Teslin patent US 645.576 isto rješenje opisao ranije. Sud nikoga nije proglasio izumiteljem radija: riješio je patentni spor.
Poglavlje 18
1957Beograd · 1957.

Zlatna kugla
Godine 1957. njegov nećak Sava Kosanović prenio je urnu u Beograd. Otad stoji u Muzeju Nikole Tesle, u Krunskoj 51, u pozlaćenoj kugli. Muzej je jugoslavenska vlada osnovala 1952., a otvoren je 1955.; čuva njegovu osobnu ostavštinu, više od 160.000 dokumenata, od 2003. upisanih u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta.
Srpska pravoslavna crkva zatražila je 2014. da se urna prenese u Hram Svetog Save. Dok smo dovršavali ovaj hommage, nismo uspjeli provjeriti dokle je taj zahtjev stigao.
Poglavlje 19
1960Pariz i Zagreb · 1960.

Jedinica tesla
Godine 1960. 11. Opća konferencija za utege i mjere, okupljena u Parizu, prihvatila je teslu (T) kao jedinicu gustoće magnetskog toka u Međunarodnom sustavu jedinica: jedna tesla jedan je weber po kvadratnom metru. Njegovo je prezime tako ušlo u fiziku.
Ostavio je oko 300 patenata u 26 zemalja, od toga 112 u Sjedinjenim Državama.
U Zagrebu je Tehnički muzej otvoren 1963., na dvadesetu obljetnicu njegove smrti, s pokusima na njegovu transformatoru. Gradska skupština Grada Zagreba dala mu je 2015. Teslino ime: Tehnički muzej Nikola Tesla. To je muzej kojim vas vodi ovaj hommage.
Put
Mjesta njegova života
Smiljan, Graz, Budimpešta, Pariz, New York, Colorado Springs, Beograd: karta njegova života na globusu.
Izvori
Svaki podatak na ovoj stranici potječe iz ovih izvora. Kad imamo samo Teslinu riječ, to i kažemo.
- Nikola Tesla, «My Inventions», Electrical Experimenter, 1919.
- W. Bernard Carlson, Tesla: Inventor of the Electrical Age, Princeton University Press, 2013.
- Marc J. Seifer, Wizard: The Life and Times of Nikola Tesla, Citadel, 1996.
- Muzej Nikole Tesle, Beograd (tesla-museum.org).
- Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb (tmnt.hr).
- Google Patents / USPTO.
- Marconi Wireless Telegraph Co. of America v. United States, 320 U.S. 1 (1943).
- BIPM, 11e CGPM (1960).













